1. Tko smo mi?
   Ovaj blog uređuju i na njemu članke pišu studenti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji volontiraju u Pravnoj klinici u Grupi za pomoć azilantima i strancima.

2. Pružate li besplatnu pravnu pomoć? Gdje i kako mogu potražiti besplatnu pravnu pomoć?
   Autori ovog bloga ne pružaju sami izravno besplatnu pravnu pomoć, no tražitelji međunarodne zaštite, stranci, izbjeglice i građani Republike Hrvatske mogu se obratiti Pravnoj klinici. Pravna klinika jedinica je Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja se bavi pružanjem besplatne pravne pomoći od strane studenata volontera Pravnog fakulteta. Pravna pomoć pruža se u vidu pravnih mišljenja i općih pravnih informacija, a sama kvaliteta pravne pomoći osigurana je kroz nadzor i kontrolu koji provode nastavnici i suradnici Fakulteta, tako da niti jedan pravni savjet ili mišljenje ne može biti pružen bez provjere. Iako Pravna klinika nastoji uzeti u razmatranje svaki predmet, prednost imaju pripadnici ugroženih socijalnih skupina i pojedinaca te druge osobe koje nisu u stanju koristiti svoja prava.

Radno vrijeme Klinike: svaki radni dan od 10 do 12h, a srijedom i četvrtkom i od 17 do 19h.

Stranke se mogu obratiti telefonskim putem:
+385 97 6529 891;
+385 97 6529 892;
+385 97 6529 902;
+385 97 6529 903
ili na e-mail klinika@pravo.hr.

3. Koji propisi uređuju područje migracija?
   Migracije su širok pojam koji obuhvaća gotovo svaku prostornu pokretljivost stanovništva, stoga postoji mnogobrojnost propisa koji normiraju ovo područje i gotovo je nemoguće nabrojati sve zakone i druge podzakonske akte koji uređuju ovo područje.

Među najvažnijim unutrašnjim propisima su:
1. Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10, 5/14 – odluka Ustavnog suda RH) koji postavlja temeljna načela i odrednice koje se dalje razrađuju zakonima donesenih u skladu s međunarodnim propisima koji uređuju područje migracija.
2. Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN 70/15, 127/17) koji propisuje uvjete i postupak za odobrenje međunarodne zaštite.
3. Zakon o strancima (NN 133/20) regulira uvjete ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.
4. Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (NN 66/19, 53/20, 144/20) propisuje uvjete ulaska, kretanja, boravka i rada državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji.
5. Zakon o hrvatskom državljanstvu (NN 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19) uređuje hrvatsko državljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak.

4. Postoji li razlika između azila i međunarodne zaštite?
   Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN 70/15, 127/17) međunarodna zaštita obuhvaća azil i supsidijarnu zaštitu. Azil predstavlja status koji se priznaje na temelju odluke nadležnog tijela ako su ispunjeni zakonom propisani uvjeti različiti od onih uvjeta koji su potrebni za odobravanje supsidijarne zaštite. U zakonodavnoj terminologiji postupno je napušten pojam azila, pa pojam „međunarodne zaštite“ predstavlja i sinonim pojma azila. Prema tome, tražitelj međunarodne zaštite je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu do izvršnosti odluke o zahtjevu, a iznimno, tražitelj može biti i državljanin države članice Europske unije kada je to propisano odredbama Protokola 24. Ugovora iz Lisabona. S druge strane, azilant je izbjeglica u smislu Ženevske konvencije koji ispunjava uvjete za priznavanje azila. Dakle, međunarodna zaštita predstavlja širi pojam koju obuhvaća i zaštitu putem azila i supsidijarnu zaštitu.

5. Koja je razlika između međunarodne, supsidijarne i privremene zaštite?
   Sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN 70/15, 127/17):

Azil je oblik međunarodne zaštite koji se priznaje tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

Supsidijarna zaštita oblik je međunarodne zaštite koji se priznaje tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

Privremena zaštita odobrava se strancima koji u velikom broju dolaze u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sličnog stanja, općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo do kršenja ljudskih prava, ako ih zemlja podrijetla nije spremna ili nije u mogućnosti zaštititi te ukoliko zbog velikog broja osoba nije moguće učinkovito provesti postupak za odobrenje azila u interesu svih osoba koje traže zaštitu. Odluku o uvođenju privremene zaštite donosi Vlada Republike Hrvatske temeljem odluke Vijeća Europske unije.

6. Kome se mogu obratiti za druge vrste pomoći, osim pravne?
   Tražitelji međunarodne zaštite, osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita, izbjeglice i apatridi za pomoć se mogu obratiti:

Hrvatskom pravnom centru (HPC) koji pruža besplatnu pravnu pomoć tražiteljima međunarodne zaštite, na e-mail hpc@hpc.hr ili telefonskim putem na broj 01 4854 934.

CALN – Croatian Asylum Lawyers Network predstavlja online platformu (https://groups.google.com/g/croatian-asylum-lawyers-network-caln?pli=1) pokrenutu od strane Hrvatskog pravnog centra s ciljem povezivanja svih aktera koji pružaju pravnu pomoć i podršku (potencijalnim) tražiteljima i osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom. Platforma predstavlja virtualni prostor koji služi za razmjenu pravnih mišljenja, problema u zakonodavstvu i izazova u praksi koji predstavljaju glavne prepreke za tražitelje međunarodne zaštite.

Are You Syrious? udruga je koja se bavi pružanjem humanitarne pomoći, a može ju se kontaktirati na areyousyrious@gmail.com.

JRS – Isusovačka služba za izbjeglice koja se također bavi pružanjem humanitarne pomoći putem web-stranice http://www.jrs.hr/kontaktirajte-nas/ ili na info@jrs.hr.

UNHCR-tražitelji međunarodne zaštite mogu se obratiti Visokom povjereniku UN-a za izbjeglice. Više o načinu rada Povjerenika možete pročitati na www.unhcr.org/hr. UNHCR u Hrvatskoj možete se obratiti putem e-maila hrvza@unhcr.org ili telefonskim putem na broj +385 (0)1 3713 555.

Hrvatski crveni križ: e-mail redcross@hck.hr telefon: +385 1 4655 814, web stranica: www.hck.hr

Centar za mirovne studije: e-mail: cms@cms.hr telefon: +385 (0)91 3300181, +385 1 482 00 94, web stranica: www.cms.hr.

7. Koji je cilj, svrha ovog bloga?
   Svrha i cilj ovog bloga su dvostruki. S jedne strane, cilj je obrazovanje i senzibiliziranje šire javnosti o temi migracija koja nas svakodnevno okružuje i širenje i promicanje prava osoba koje traže međunarodnu zaštitu. S druge strane, cilj i svrha je i pomoći samim tražiteljima međunarodne zaštite, apatridima, izbjeglicama i strancima pravnim informacijama o njihovim pravima i oblicima putem kojih mogu ostvariti svoja prava.